Šta je koronarografija i kako se izvodi?

U Srbiji od posledica srčanih problema godišnje premine preko 50.000 ljudi što kardio-vaskularne bolesti svrstava u na prvo mesto razloga smrtnosti u našoj zemlji.

Pravovremeno detektovanje problema je ključ borbe sa najrazličitijim stanjima, a koronarografija je jedan od najvažnijih dijagnostičkih procedura kojom se otkrivaju bolesti srca i krvnih sudova.

Šta je to koronarografija?

Koronarografija je radiološka procedura kojom se ispituje zdravlje i prohodnost koronarnih arterija i srčanih krvnih sudova. Može da služi i za spašavanje života pacijenta ako se dogodi infarkt miokarda, ali se koristi i kod ishemijske bolesti srca i koronarnih bolesti.

Rezultat ispitivanja je konkretan i odmah se postavlja dijagnoza i lečenje stentom, bajpasom, lekovima ili nekom drugom intervencijom na srcu.

Minimalno je invazivna, a daje precizne rezultate pa se koristi među prvima u dijagnostici i otkrivanju prvih promena u srčanim putevima.

Kako se izvodi snimanje koronarnih arterija i krvnih sudova

Koronarografija je bezbolna procedura koja traje oko 30 min. i izvodi se u lokalnoj anesteziji. Pacijent je svestan, može da razgovara i brzo i lako se oporavlja. Rezultati se prate na ekranu i odmah je jasno šta se dešava sa kardio-vaskularnim sistemom.

Procedura je bezbedna i izvode je kardiolozi u angio-sali na posebnom stolu i uz posebne instrumente koji su konstruisani za ovakvu intervenciju.

Putem tankog reza se kateter uvodi u venski sistem. Mesta ulaska su na ruci, vratu ili preponama. Najčešće se to radi na preponskoj arteriji i pacijent nema nikakve posledice, ali mora da ostane u ležećem položaju dodatnih 24h nakon intervencije.

Kateter se postepeno uvlači suprotno od krvotoka i ispušta kontrastnu boju na bazi joda. Tokom postupka se stanje i kretanje prati na rendgenu pa se odmah jasno vidi koji su putevi suženi, a koji su prirodni i prohodni.

U zavisnosti od rezultata pacijent dobija lekove ili savet za neku invazivniju intervenciju. Nije isključeno da se koronarografija ponovi još neki put i tako prati stanje ili potvrde neki nalazi.

Rezultati ispitivanja

Od stepene suženja zavisi i terapija i lečenje. Nije svako suženje indikacija za operaciju pa se suženja do 50% se ne smatra previše značajnim, a do 70% je granično suženje koje mora da se prati i uključi terapija.

Kada je suženje veće od 70% pacijent se upućuje na ugradnju stenta, bajpasa ili neku drugu hiruršku intervenciju koja će otpušiti arterije i sprečiti životno ugrožavajuća stanja.

Rizici intervencije su mali i najčešće se događaju upravo tokom intervencije, ali je prednost mnogo veća pa je izvođenje svakako opravdano i više nego dobrodošlo. Oporavak je kratak i zahteva više ležanja, unos tečnosti i nadzor lekara 24h, a posle toga se nastavlja sa svim aktivnostima sasvim normalno.

Koronarografija predstavlja precizan način za otkrivanje suženja u krvnim sudovima. Pravovremenim reagovanjem se pacijentu sasvim sigurno spašava život, nekada baš u tom trenutku, nekada otkrivanjem promena koje će se uspešno lečiti.

Za uspeh intervencije je važno da se procedura izvodi u angio-sali od strane stručnih kardiologa i postupkom koji je predviđen samo za ovakvu intervenciju. Rezultati su odmah vidljivi, lekar je u mogućnosti da odmah propiše lečenje pa se kardio-vaskularne bolesti leče brže i efikasnije.